A would-be immigrant reacts after being apprehended by the Serbian border police after they illegally entered from Macedonia, near the town of Presevo

 Nameru da zatraži azil u našoj zemlji je u prvoj polovini ove godine izrazilo najviše Sirijaca (1963), a potom i izbeglica iz Avganistana ( 420), Eritreje (406), Somalije (350) i Pakistana (163), podaci su MUP-a Srbije. Međutim tu se ne završava spisak zemalja iz kojih dolaze migranti u nameri da zatraže međunarodnu pomoć ili da se što pre domognu sigurnosti koju garantuju zemlje EU.

Sudan, Mali, Gana, Nigerija, Bangladeš, Gambija, Obala Slonovače, Irak, Kamerun, Uganda, Jemen, Liberija, samo su neke od zemalja porekla ljudi koji sa nešto malo ličnih stvari u rancu na leđima kreću put Švedske, Finske, Norveške i drugih, samo njima znanih odredišta, kako bi pronašli bolji život za sebe i svoje porodice.

         Zabrinjavajuće je to što se u statističkim analizama uočava i porast maloletnika i dece bez pratnje roditelja. Naime, podaci ukazuju na to da je od ukupnog broja izraženih namera za traženje azila u Srbiji (4257) približno svaki osmi zahtev uputilo maloletno dete (541), od kojih je njih čak 324 deteta bez pratnje roditelja. Najviše zahteva predala su deca iz Avganistana i Sirije, ali ih je bilo i na desetine iz Eritreje, Somalije, Gane, Gambije, Malija, Pakistana i Nigerije.

Za razliku od dečaka kojih je čak 307 na put krenulo samo i u Srbiji izrazilo nameru da u zatraži azil, na taj potez odlučilo i 17 devojčica koje putuju bez roditelja ili staratelja, bar prema važećim podacima nadležnih državnih organa. Organizacije civilnog društva napominju da su te brojke daleko veće, te da je u krugu iregularnih migranata i tražilaca azila položaj žena, a pogotovo položaj devojčica bez pratnje roditelja, marginalan i gotovo nevidljiv.

girl

“Deca u pokretu”, deca koja putevima azila idu sama, bez pratnje roditelja. U Srbiji ih je samo u prvih 6 meseci 2014. godine registrovano više od tri stotine.

Po broju, najviše tražilaca azila dolazi iz Sirije, Avganistana, Eritreje i Somalije, a podaci pokazuju da mahom svi oni dolaze na ove prostore, tek pošto se neko vreme pre toga zadrže u Grčkoj. Ta zemlja je i dalje sabirno mesto za svu iregularnu, ali i regularnu migraciju i odatle uglavnom oni i dolaze u Srbiju, napominju iz Centra za zaštitu i pomoć tražilaca azila.

„Postoji izvesna bojazan da nećemo moći da odgovorimo na broj ljudi koji dolazi u Srbiju, pogotovo kada se u obzir uzme činjenica da je već sada broj zahteva izjednačen sa prošlogodišnjim,“ naglašava Radoš Đurović, izvršni direktor Centra za zaštitu i pomoć tražilaca azila (CZA). „Centar za azil u Obrenovcu ne radi zbog poplava, a nama i pored tog centra treba još jedan centar sa 400 do 500 mesta, kako bismo odgovorili na prvi nalet ljudi koji će nam doći s jeseni,“ upozorava on.

Inače, CZA redovno sprovodi radionice u koje su uključene sve kategorije tražilaca azila, a posebna pažnja posvećuje se upravo ženama i deci. Sa njima se radi kako na prevazilaženju kulturnih razlika, tako i na psiho-socijalnom osnaživanju, ali i edukaciji koja pokriva od tema iz oblasti primarne zdravstvene zaštite, do kreativnih radionica crtanja kanom, ručnih radova ili učenja jezika.

 

Izvor:

LogBook:Serbistan

 

“Ovaj tekst nastao je u okviru projekta “Jačanje medijske slobode u Srbiji” koji finansira Evropska unija. Stavovi izrečeni u tekstu predstavljaju stavove autora i ne oslikavaju stavove EU”.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>

clear formSubmit